Oktobar ili novembar je vrijeme kada se sije pšenica u kontinentalnom dijelu Crne Gore. To je zimska biljka, a kada će se sijati zavisi i od podneblja na kome se uzgaja. Zef Dedvukaj iz Sukuruća kaže da je ovu zimsku biljku ponekad sijao i u januaru, a jedina razlika je što bi je žnjeo 15 dana kasnije. Ove godine, ipak je drugačije, pa je izabrao oktobar da završi sa tim poslom. Najprije je uzorao, pa isfrizirao, tek onda posijao 80 rala ove žitarice.
– Pšenicu je najbolje sijati sijačicom. Ko to nema, može i sa mašinom kojom se rasipa vještačko đubrivo. Sijati se može i ručno, ali tako rade samo oni koji zasijavaju manju površinu. Kada je riječ o prihrani, koristim 250 kilograma po hektaru, jer je biljka na proljeće jača i više je ukorijenjena i spremnija za start. Azot pospem u proljeće. Pšenica bi trebalo da se prska zaštitnim sredstvima u februaru, jer odolijeva bolestima i bolji je prinos. Nemam mogućnosti da zalivam njivu, niti znam da to neko kod nas radi, osim onih koji ovu žitaricu uzgajaju na manjoj površini. Ko ima hektare pod ovom kulturom, nema ni uslova niti je isplativo to raditi, jer su cijene žitarice toliko niske da nema ni koristi – ističe Dedvukaj.
Međutim, Dedvukaj je odlučio da pšenicu posije najviše zbog toga da bi obnovio zemlju.
– Iako imamo subvenciju od 180 eura, više puta ne mogu ni da pokrijem troškove. Bez obzira na to kako god ga obrađuješ ili prihranjuješ, ako ne padnu tri kiše u maju kad njoj odgovara, tu nema berićeta. To je kad se formira, na cvijetu i kad ispuni zrno. Te tri kiše njoj su potrebne, ali bez obzira na to, volim da je uzgajam iz više razloga. Najvažnije mi je to što hranim zemlju i dušu radom, drugo imam uslove za rad, treće lijepo je vidjeti zeleno polje zimi, i kao četvrto, to je kultura našeg mjesta i države. Divan je prizor u junu vidjeti ratare kako žanju. Takođe, obezbjeđujemo hranu za porodicu i društvo. Da je sreće, država bi trebalo više da stimuliše proizvođače da im da volju za rad, jer ima dosta oranica i greota je ostaviti zemlju neobrađenu – rekao je Dedvukaj.
Nekada je postojala nedoumica da li raditi fungicidne tretmane u pšenici ili ne. Kako kaže Dedvukaj obavezna su dva ovakva tretmana.
– Prvi isključivo praktikujem da bih zaštitio list od rđe, pepelnice i pjegavosti. Drugi fugicidni tretman radim kad cvjeta pšenica i tada se radi i zaštita klasa. Kada se pojave prvi znaci bolesti, već je kasno. Mjere zaštite se sprovode na početku vegetacije. Tada se stabilizuju noćne temperature. Ima proizvoda raznih proizvođača kojima postižem da imam prije svega kvalitetnu pšenicu. Za prvo prskanje koristim proizvod koji suzbija sve značajne bolesti lista pšenice, ali i ječma. Kod pšenice prije svega sivu pjegavost, pepelnicu i žutu rđu, a kod ječma mrežastu pjegavost. Za drugi tretman koristim preparat za zaštitu klasa pšenice od fuzarioze. Ima preparata i za kompletnu zaštitu. Ti herbicidi se koriste za suzbijanje svih problematičnih širokolisnih korova koji mogu da se pojave, prije svega prilepače i palamide – kaže Dedvukaj.
A.D.

---